NODUSI ŠTITNE ŽLEZDE
Šta su Nodusi štitne žlezde, odnosno čvorići u štitastoj žlezdi? Topli i hladni čvor štitaste žlezde, dijagnostika nodusa, biopsija čvorića tiroide
Nodusi ili čvororvi u štitastoj žlezdi su veoma rasprostranjeni u opštoj populaciji. Može postojati jedan ili više nodusa koji mogu biti i različitih dimenzija. Vidljivi su golim okom ili se mogu otkriti palpacijom vrata kod 5% žena i 1% muškaraca.
Međutim, uz pomoć savremenih ultrazvučnih aparata nodusi se identifikuju kod gotovo dve trećine pregledanih pacijenata.
Većina ovih čvorova štitaste žlezde je dobroćudne prirode i ne ugrožava pacijenta, ali u 7-15% slučajeva radi se o karcinomu štitaste žlezde.
Čvorovi i karcinomi – nodusi štitne žlezde – učestalost u populaciji:
- kod 5% stanovništva prisutan je čvor u štitastoj žlezdi koji se vidi golim okom ili se može napipati
- do 60% osoba ima čvor koji se može idenifikovati ultrazvučnim pregledom
- kod 10-15% čvorova prisutan je karcinom štitaste žlezde
- kod 95% karcinoma štitaste žlezde radi se o diferentovanom karcinomu (papilarni ili folikularni karcinom)
- poslednjih nekoliko decenija došlo je do značajnog porasta učestalosti karcinom štitaste žlezde
- dugoročno preživljavanje pacijenata sa karcinomom štitaste žlezde zavisi pre svega od stadijuma bolesti odnosno od proširenosti karcinoma u organizmu
- oko 65% karcinoma štitaste žlezde se dijagnostikuje u početnom stadijumu, bez udaljenih metastaza i tada je petogodišnje preživljavanje 99,9%
- petogodišnje preživljavanje pacijenata starijih od 55 godina kod kojih je bolest dijagnostikovana u uznapredovaloj fazi (prisustvo udaljenih metastaza) je oko 55%
Većina novootkrivenih karcinoma su diferentovani (papilarni i folikuklarni karcinom) čija je prognoza veoma dobra. Tako je petogodišnje preživaljavanje pacijenata kod kojih je karcinom identifikovan u prvom stadijumu 99,9% dok je kod uznapredovale bolesti petogodišnje preživljavanje oko 55%.
Šta su Nodusi štitne žlezde – čvorići tiroidne žlezde
- Nodus (čvor) u štitastoj žlezdi je svaka promena u štitastoj žlezdi koja se radiološki razlikuje od okolnog tkiva.
- Savremenim ultrazvučnim aparatima kod oko 60% osoba može da se prikaže prisustvo nodusa u štitastoj žlezdi
- Cilj dalje dijagnostike novootkrivenih čvorova u štitastoj žlezdi je isključivanje karcinoma koji je prisutan kod oko 10-15% pacijenata
- Ultrazvučni pregled nodusa daje nam informacije o stepenu sumnjivosti čvora odnosno o verovatnoći da se radi o karcinomu
- Nakon idenifikacije nodusa neophodan je klinički pregled koji uključuje i pregled limfnih žlezda vrata kao i identifikaciju značajnih simptoma (otežano gutanje, promena glasa, bol…)
- Dodatne informacije od značaja uključuju izloženost radioaktivnom zračenju, karcinom štitaste žlezde kod bližih srodnika, brz rast nodusa kao i prisustvo određenih naslednih sindroma
- Od laboratorijske dijagnostike dovoljno je određivanje samo TSH
– kod niskih vrednosti TSH indikovana je scintigrafija štitaste žlezde
– hiperfunkcionalni (vruć) čvor na scintigrafiji je gotovo sigurno dobroćudan i biopsija čvorića štitne žlezde u ovom slučaju nije indikovana
- Tireoglobulin (Tg) može biti povišen kako kod malignih tako i kod benignih bolesti štitaste žlezde i njegovo određivanje u ovoj fazi dijagnostike nije indikovano
- Vrednosti kalcitonina, kao tumor markera za medularni karcinom, mogu da se odrede inicijalno. Ukoliko su vrednosti normalne nema potrebe za ponovnim merenjem
- Ključne informacije u početnom ispitivanju pacijenta sa nodusom u štitastoj žlezdi dobijamo pre svega adekvatnim ultravučnim pregledom. Dopunska dijagnostika (CT, NMR, PET ) je retko potrebna
- Suspektan čvor ima sve ili samo neke od sledećih osobina: hipoehogen, solidan, nepravilnih ivica, prisustvo mikrokalcifikacija, viši nego širi u poprečnom preseku, infiltracija okolnih struktura vrata, kao i izmenjene limfne žlezde vrata.
- Ukoliko je čvor na osnovu detaljne analize označen kao sumnjiv indikovana je FNAB (biopsija nodusa tankom iglom) – biopsija čvorića štitaste žlezde
- FNAB trenutno predstavlja najpouzdaniju metodu u preoperativnoj dijagnostici i treba je po mogućnosti sprovoditi pod kontrolom ultrazvuka
Lečenje nodusa štitne žlezde
Nakon što je pacijentu otkriven jedan ili više čvorova u štitastoj žlezdi, sprovodi se dalja dijagnostika. Osnovi cilj daljih dijagnostičkih postupaka je razgraničavanje malignih nodusa, koji zahtevaju dalji tretman, od dobroćudnih promena kod kojih je u najvećem broju slučajeva dovoljno jednogodišnje praćenje. S obzirom na raznolikost nodusa kako u veličini, tako i u građi, potrebno je dijagnostičke procedure i lečenje individualno prilagoditi svakom pacijentu.
Polazna tačka dijagnostike je adekvatan ultrazvučni pregled štitaste žlezde i limfnih čvorova – nodusa vrata. Ovim pregledom se dokazuje prisustvo nodusa kao i njihova veličina. Veoma je važan opis strukture svakog nodusa jer se već na osnovu ovog nalaza može proceniti da li se radi o dobroćudnoj promeni ili o čvoru koji je sumnjiv na malignitet.
Od laboratorijskih nalaza, u ovoj fazi ispitivanja, dovoljno je odrediti vrednost TSH. Kod niskih vrednosti TSH potrebno je uraditi scintigrafiju štitaste žlezde. Ukoliko se čvor koji ispitujemo na scintigrafiji prikaže kao „vruć“, gotovo sigurno se radi o dobroćudnoj promeni i biopsija u ovom slučaju nije nephodna.
Ukoliko je vrednost TSH u referentnom okviru ili iznad njega potrebno je razmotriti biopsiju nodusa tankom iglom (FNAB). Biopsija je indikovana kod svih sumnjivih nodusa većih od 10 mm, a u određenim slučajevima i kod manjih čvorova.
Nodusi štitne žlezde koji se ultrazvučnim pregledom okarakterišu kao verovatno dobroćudni, bioptiraju se ukoliko su veći 15 mm.
Tek nakon u potpunosti sprovedene dijagnostike (anamneza, pregled, EHO nalaz, nalaz biopsije) moguće je u razgovoru sa pacijentom doneti odluku o hirurškom lečenju – operacija štitaste žlezde, kao i planiranom obimu te operacije – odstranjivanje dela tiroidne žlezde ili odstranjivanje cele tiroidne žlezde.
U ordinaciji Proktomed možete dobiti celokupan tretman od analize, dijagnostike, biopsije štitaste žlezde, praćenje i operacije štitaste žlezde. Ceo proces vodi renomirani profesor Dr Bojan Kovačević, hirurg za tiroidnu žlezdu.
Pregled čvorića tiroidne žlezde možete zakazati na sledeće telefone – klikni na telefonski broj i nazovi direktno: